Magnusov efekat

Vreme čitanja: 10min | sub. 18.01.20. | 08:07

„Gledam rasprave: da li bi Gari Kasparov u svojim najboljim šahovskim godinama pobedio Magnusa Karlsena? Kasparov je na svom vrhuncu igrao sjajan šah, ali sam i dalje znao vrlo malo o šahu u poređenju sa onim što Magnus danas zna. A on je, usput rečeno, i učio od mene, a-ha-ha", kaže veliki Gari Kasparov

Sa pet godina je već znao sve države, njihove glavne gradove i zastave. Imao je želju da nauči šah i pobedi svoju rođenu sestru i brzo mu je to pošlo za rukom. Već do devete godine je postao ozbiljno dobar igrač. Sa 13 je igrao nerešeno protiv jednog od najboljih u istoriji ove igre - Garija Kasparova i uspeo je da savlada Anatolija Karpova, a sa 22 je postao šampion sveta.

 To se dogodilo 2013. godine, a Magnus Karlsen je i danas dok ovo čitate šampion sveta u klasičnom šahu, ali i u “rapid” i “blic” formatima!

Izabrane vesti

Ove 2020. godine čeka ga novi izazov - odbrana šampionske krune i nastavak vladavine. Već sedam godina je na vrhu sveta, otprilike na pola koliko je vladao Kasparov (1985-2000). Toliko je dobar da ga smatraju već jednim od najboljih u istoriji šaha. Neki se usuđuju da kažu da je već na nivou na kom niko do sada nije bio.

Jedno je sigurno - kao što smo privilegovani da gledamo čuvenu tenisku svemoćnu trojku u našem vremenu, tako smo privilegovani što je Magnus Karlsen naš savremenik. Čovek koji ima potencijal da postane najbolji u istoriji ove igre!

...

Šah se godinama koristi kao dokaz mentalne nadmoći. Čuveni su bili sudari Borisa Spaskog i Bobija Fišera u kojima se nisu borila dva čoveka, već dve svetske velesile od zemalja iz kojih su dolazili. Fantastični su bili obračuni Kasparova i Karpova, gde je Karpov bio čovek partije tadašnjeg režima, a Kasparov više kao predstavnik buntovništva.

Krunski dokaz koliko je šah bio ključan za čovečanstvo dogodio se krajem prošlog veka kada su se rađali  kompjuteri kakve danas poznajemo. Želeli su ljudi iz kompanije IMB da dokažu nadmoć kompjutera nad čovekom, u šta je tada, za razliku od danas, malo ko verovao. I to su učinili kroz šah.

Izazvali su Kasparova, izgubili prvi meč, ali je čuveni kompjuter „Deep blue“ uspeo da nadigra Garija u drugom  meču 1997. godine. Pobeda mašine nad čovekom i početak nove istorije čovečanstva. Tako su to svi videli. To su bili naslovi širom sveta.

I posle toga više ništa nije bilo isto...

Tih godina kada se Kasparov tukao protiv protivnika kojeg je nemoguće pobediti, Karlsen je imao sedam godina i pripremao se za svoj prvi turnir u životu. Ubrzo je počeo drastično da napreduje, pa je stekao titulu velemajstora 2004. godine, kada je imao 13 godina i 148 dana. Postao je treći najmlađi velemajstor u istoriji šaha. Dospeo je na prvo mesto FIDE rejting liste sa samo 19 godina i postao najmlađi igrač kome je to uspelo.

Kao mlad igrač nastupao je vrlo agresivno od samog početka, ali kako je vreme prolazilo postajao je sve univerzalniji šahista jer je uočio da toliko agresivan pristup ne prolazi protiv onih najjačih protivnika. Za razliku od drugih, nije se specijalizovao za određena otvaranja, već je postao toliko široke palete poteza da to drastično otežava protivnicima pripremu kada igraju protiv njega.
On je poput mešavine Fišera i Karpova. Nešto neverovatno“, komentarisao je Kasparov Karlsena.

Sa svojim fotografskim pamćenjem i nenormalnim osećajem za šah, Karlsen je stigao do titule prvaka sveta 2013. godine savladavši  Višija Ananda i to u njegovoj Indiji. Sledeće godine je savladao istog protivnika u Sočiju. Dve godine kasnije, 2016, nadigrao je Sergeja Karjakina u Njujorku, a 2018. se susreo sa opasnim Fabijanom Karuanom, ali je uspeo da zadrži titulu prvaka sveta koja ga krasi sve do danas.

Ova 2020. će biti veliki izazov za Karlsena. Posle turnira kandidata koji se igra početkom godine saznaće svog protivnika za meč u kom će braniti titulu prvaka sveta. Osam šahista će se boriti na turniru kandidata, a najbolji će stati na crtu Karlsenu.

Na turniru izazivača igraće Fabijano Karuana, Timur Radžabov, Liren Ding, Vang Hao, Aleksander Griščuk, Jan Nepomnijači, Aniš Giri i Kiril Aleksenko. Dobru šansu da se nađe na turniru kandidata imao je i Maksim Vašir-Lagrav, ali nije uspeo. Nije Francuz imao sreće. On je uz Dinga već uspevao tokom 2019. da nanese neke poraze Karlsenu i iz ove tačke gledišta bili bi mu možda i najneprijatniji protivnici.

Tako da sada mnogi priželjkuju da u sudaru za svetsku krunu vide Karlsena i Lirena Dinga. Kakav bi samo to sudar bio!

MOŽE LI KARLSEN DA POSTANE NAJBOLJI U ISTORIJI?

Od Vilhelma Štajnica, Pola Morfija, Emanuela Laskera, Aleksandra Aljehina, Hoze Raula Kapablanke, neponovljivog Mihaila Talja, Mihaila Botivnika, Anatolija Karpova, Višija Ananda, Garija Kasparova, Roberta Bobija Fišera... I sada Magnusa Karlsena. I još nekih velikih igrača.

Kako izabrati najboljeg?

Kao i u fudbalu kada birate između Pelea, Maradone, Mesija, Ronalda i Zube Ronalda, ili u tenisu između Federera, Đokovića i Nadala. Ma kakve statističke parametre izneli, opet se to na kraju svede na lični osećaj onoga ko bira. Kome se ko sviđa po stilu igre, snazi, pa čak i iz koje zemlje dolazi. Isto tako je i u šahu. Možda čak i komplikovanije.

U suštini, trka nije gotova dok Karlsen ne završi karijeru. On je na tron došao 2013. godine i drži ga i dalje. Tačno je na polovini mandata koliko je vladao Kasparov (Rus je vladao 15 godina). I Kasparov je po tome za sada najbolji u istoriji. Zato je Karlsenu jako bitna 2020. godina gde će probati da sebi kupi još vremena na mestu šampiona sveta. Sve kako bi na kraju probao da stigne Kasparova i tih 15 godina neprekidne vladavine.

Fišer je u svoje vreme takođe bio briljantan. Sa 20 godina je osvojio prvenstvo SAD sa 11/11, jedini savršen skor u istoriji ovog turnira. Bio je prvi na FIDE listi 1971. godine, a godinu dana kasnije savladao Spaskog za titulu prvaka sveta. Uveo je novi način merenja u šahu gde se posle svakog poteza dodaje određeni broj sekundi, a smislio je i novu vrstu šaha gde su figure drugačije poređane u odnosu na klasičan šah.

Karlsen može da se pohvali time da je postao "grandmaster" sa 13 godina. Postao je prvi igrač sveta na FIDE rangiranju i najmlađi igrač koji je stigao do 2800 rejtinga.

Kada je savladao Ananda i osvojio prvi put titulu prvaka sveta, odmah zatim, naredne godine, postao je prvak sveta u Rapid i Blic šahu, i postao prvi igrač koji je u isto vreme držao sve tri titule. I sada ih opet sve drži.

Dovoljno je reći da je njegov najveći renking od 2882 najveći u istoriji. A o njegovom „statusu“  u istoriji šaha možda najbolje govore reči Kasparova koji je i sam učio Karlsena da postane ovo što jeste.

Evo kako bi Kasparov rangirao igrače u istoriji šaha...Ko će to tako lepo da objasni ako ne sam kralj šaha.
"To je nezgodno pitanje. Kada krenete da rangirate svetske šampione to i nije fer. Jer, svaka sledeća generacija zna mnogo više o igri, nego ona generacija pre. Neki kažu da sam ja najveći, neko Fišer je najveći, neko Magnus je najveći. Stvar je u tome da sjajni igrač prošlosti, Lasker, Kapablanka, Aljehin, oni su znali tako mnogo o šahu, gledajući današnje standarde. Sada bi i svaki klinac koji koristi šahovski kompjuter za nekoliko godina mogao da zna mnogo više o samoj igri. Jednostavno - imate pristup informacijama", počeo je Kasparov.

A onda nastavio da elaborira na ovu temu.
"Ako gledamo na rupu između šampiona i ostalih igrača u datom trenutku, onda bi verovatno Fišer bio na vrhu. Ali, to je trajalo jako kratak vremenski period. Ja nisam napravio toliku razliku, ali sam vladao mnogo duže. Za razliku od njega, ja sam bio sposoban da pobeđujem sledeće generacije. Bio sam dominantan kada sam završio karijeru".

A onda i najvažnije za ovu našu temu - Kasparov o Karslenu.
"Magnus je... Mislim, Magnus... Njegova konstantnost je neverovatna. Razlog zbog kog je on na vrhu, i deluje nepobedivo danas, je taj što je on smrtonosna kombinacija Fišera i Karpova. A to je veoma, veoma neobično i nesvakidašnje. Fišerov stil je bio vrlo dinamičan, borio se do poslednjeg pijuna, koristio sve raspoložive snage. A Karpov je bio vrlo drugačiji. Koristio je svaku figuru maksimalno, koristio i najmanju strategijsku prednost. Sa mininalnim resursima proizvodio je maksimalan efekat. I sada zamislite da spojite ta dva stila u jednom. On cedi vodu iz kamena. Napada smrtonosno kao Fišer, a pomalo je mističan kao Karpov. Jako je dobrog zdravlja, Magnus je fizički spreman, a to je jako bitno. Mnogi ljudi to ne razumeju".

I onda ide poenta...
"Gledam rasprave, da li bi Gari Kasparov u svojim najboljim šahovskim godinama pobedio Magnusa Karlsena danas? OK, Kasparov je na vrhuncu igrao sjajan šah, ali ja sam i dalje znao vrlo malo o šahu u poređenju sa današnjim Karlsenom. Koji je, usput rečeno, učio i od mene, ha-ha", rekao je Kasparov i dodao da je ekstremno oprezan kada su u pitanju poređenja koja sadrže razliku u godinama, generacijama. Da to pravi veliku razliku.

Ostaje samo da vidimo koliko će Magnus igrati profesionalno šah, jer je već protiv Karuane u finalu isticao da bi možda ostavio ovu igru da je izgubio.

A interesantno je da je i Karslen pre samo nekoliko dana u razgovoru za Gardijan odgovarao na pitanje ko je najbolji u istoriji. I kod njega se trka svodi na njega i Kasparova.
"Kasparov je bio 20 godina prvak sveta. I rekao bih da je u samo par tih godina i bilo sumnje da li je on najbolji na svetu. On se mora smatrati kao najbolji na svetu", rekao je Karlsen.

A onda nabacio osmeh na lice...
"Osećam da je vreme na mojoj strani. Nemam još ni 30 godina. Da sam želeo da me smatraju najboljim u istoriji sa 30 godina, morao bih da počnem da dominiram sa 10 godina".

Dakle, kada bismo sada vršili presek, najbolji bi verovatno bio Kasparov. Ali, Karlsen ga stiže, a kao što i sam kaže - vreme je na njegovoj strani. I on ga koristi jako dobro.

KOMPJUTERI U ŠAHU MENJAJU SVE

Najpoznatiji duel čoveka i mašine bio je pomenuti između Kasparova i Dip Blua iz 1997. godine. Tada je Kasparov izgubio (u pomalo mutnim uslovima), a danas se uvek nasmeje kada  kaže da mu ljudi ne veruju kada im kaže da sada svaki čovek na telefonu preko aplikacije za šah ima jačeg  protivnika od pomenutog Dip Blua.

Razvoj računara je otišao toliko daleko da su sada praktično nepobedivi iz ugla čoveka. Kasparov kaže da bi jedino Karlsen, u danu kada je baš raspoložen, igrajući sa belim figurama, možda mogao da dođe do nerešenog rezultata protiv današnjih računara kao što su Stokfiš i Alfaziro.

Recimo, ako gledate partije ove dve mašine, to deluje kao da nije sa ovog sveta. Kao što i nije.

Kada analizirate meč Kasparova i Dip Blua preko današnjih mašina, skoro posle svakgo poteza Alfaziro izbacuje i to karakteriše „pogrešan potez“ ili “nepreciznost”. Toliko je šah napredovao u poslednjih 20 godina. To su tada bil potezi kojima se svet divio, a danas bi se smatrale za grešku.

Naravno, Karlsen sada može uz pomoć računara da unapređuje svoju igru i znanje, ali to mogu i njegovi protivnici pa mu je zbog toga i lakše, ali i teže da se održi na vrhu sveta. Praktično nijedan trening vrhunskih šahista ne može da prođe bez kompjutera i analiziranja odigranih i mogućih poteza kroz te svemoguće mašine.

I sam Magnus je govorio o tome i isticao koliko je konkretno Alfaziro uticao na njegov razvoj.

MAGNUSOV STIL I ZAŠTO JE VELIKI VAN ŠAHOVSKE TABLE

Magnus se smatra najboljim igračem u istoriji kada su završnice partija u pitanje (endgame). To se dugo pripisivalo Kapablanki, ali manevri koje Magnus pravi kada je malo figura na tabli su praktično van ovoga sveta. Tu je njegova najveća snaga. Posebno u „klasičnim“ partijama gde ima još više vremena za razmišljanje, ali i u brzopoteznim partijama igra toliko brzo da oko običnog smrtnika teško može da shvati šta se događa.

Često Magnus stvori nešto ni iz čega, a to se popualarno naziva i Magnusovim efektom.

Srećom u današnje vreme postoje partije koje Karlsen igra preko računara iz svog doma protiv izazivača širom planete, a sve se to uživo strimuje. Na sve to, sam Norvežanin komentariše partiju i razmišlja naglas. I tu vidite da on posle već nekoliko poteza zna da li sa tim i tim otvaranjem ide na pobedu, ko ima prednost, da li je pozicija jednaka, i čim protivnik odigra iole neprecizno, zna da je to-to i da dobija. Da već u tom momentu može da se završi partija.

Kroz te snimke koje možete naći na Jujtubu se vidi koliko je zapravo Karlsen skroman, ali i širokog znanja i van šaha. U jednoj takvoj partiji je čak prognozirao da bi Srbija mogla da osvoji Svetsko prvenstvo u košarci koje se u tom momentu igralo u Kini (video ispod).

Fudbal mu ide bolje od košarke, pa je na čuvenom fantaziju Premijer lige došao do prvog mesta na svetu! Podsetićemo vas da taj fantazi igra preko sedam miliona ljudi! Iako na taj način dominira u engleskom fudbalu svojim poznavanjem, privatno navija za Real Madrid čijim je utakmicama i prisustvovao i imao tu čast da izvede početni udarac.

Kompletna ličnost. Kompletan šahista. Genije. Sada ostaje samo da protekne vreme i da vidimo je li pretekao sve šahovske velemajstore koji su briljirali na 64 crno-bela polja. Dok se to ne desi, uživaćemo u njegovim  partijama. Šahovski Mocart je sada u punoj snazi, a sledi mu veliki izazov u vidu odbrane titule prvaka sveta.

Spektakl u najavi nas čeka ove 2020. godine.

FOTO: Reuter, Shutterstock


Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara