RUMUNIJA: Jeftina i neatraktivna, srce veličine Karpata jedini adut

Vreme čitanja: 7min | čet. 13.06.24. | 08:55

Tim za koji će navijati sve pristalice prkošenja logičkim zakonitostima, fudbaleri ove zemlje uvek su bili tu da ispeglaju predrasude ustaljene u velikom delu sveta

Nema tog zdravorazumskog podatka koji bi mogao da ukaže na potencijalno ostvarenje uspeha rumunskog državnog tima na predstojećem Evropskom prvenstvu. Potpuno je jasno, srce je jedini adut i način da istočni susedi za početak zabeleže prvi trijumf na kontinentalnim turnirima od 2000. godine, a zatim pojure neko veliko čudo.

Ako srcu dajete prednost nad razumom navijaćete za Rumune, u suprotnom su veće šanse da ćete kriviti UEFA za brojku od 24 učesnika na turniru i mogućnost da se na smotri najboljih nađe selekcija poput ove. Procenjena vrednost na 92.000.000 evra čini Trikolore najjeftinijom ekipom 17. Evropskog prvenstva. Nečista posla oko tamošnjeg Fudbalskog saveza samo su dodatan faktor za osećaj odbojnosti svih pristalica sistemskog rada, ali i dodatan faktor privlačnosti za sve koji vole kada se iz anarhije i bez preteranog plana izrodi nešto veliko.

Izabrane vesti

DOĐI I UZMI ME!

Uvek su rumunski fudbaleri (i sportisti uopšteno) nosili preteško breme. Najčešće su bili jedini ambasodori svoje zemlje zaduženi da razbiju predrasude ustaljene u velikom delu sveta. Setimo se samo čuvene generacije Hadžija, Dumitreskua, Popeskua, Petreskua, Radučojua, Belodedića koja je 1994. otputovala u SAD da bi ublažila loše slike zapadnog sveta, kom su na pomen Rumunije u mislima bili isključivo Čaušeskuov represivni režim, krvava revolucija, siromaštvo i jedna od najvećih oskudica u Evropi.

Rumuni slave pobedu nad Argentinom 1994. (©Reuters)Rumuni slave pobedu nad Argentinom 1994. (©Reuters)

Maestralnim igrama i plasmanom u četvrtfinale Svetskog prvenstva tim Angela Jordaneskua pokazao je planeti kako se uz srce veliko kao Karpati može uraditi nešto spektakularno čak i kada dolazite iz učmale sredine, najnepovoljnije moguće za razvoj bilo kakvog strateškog planiranja. Bacili su Hadži i saigrači Argentince na kolena, a onda ih je penal-rulet protiv Švedske odvojio od polufinala najznačajnijeg takmičenja. Konačno je svet video jednu drugačiju Rumuniju, prkosnu svima koji su mislili da se samo iz okruženja blagostanja mogu stvarati odlični rezultati.

EUROFORIJA JE POČELA!

OVO JE 18 RAZLOGA ZBOG KOJIH JE MOZZART NAJBOLJI IZBOR ZA EP

RUMUNIJA PROLAZI GRUPU - KVOTA 1,60

Velika generacija zaokružila je plodonosni period na Evropskom prvenstvu 2000. kada je uspela da prođe đavolski tešku grupu sa Engleskom, Nemačkom i Portugalom, a trijumf protiv Gordog Albiona 3:2 ostao je upamćen kao jedan od najvećih klasika Evropskih prvenstava. Jesu već tada igrači poput Hadžija, Petreskua, Belodedića, Popeskua bili u poznim godinama, ali su nastajale mlade zvezde Adrijan Mutu i Kristijan Kivu. Činilo se da je to dovoljno za optimizam, ali se ispostavilo uzaludnom nadom u nastavak velikih dana. Ispostavilo se da posle 20. juna 2000. i pobede nad Englezima u Šarlroi, Rumunija do današnjeg dana nije zabeležila nijedan trijumf na utakmicama velikih takmičenja. Četiri poraza i dva remija u zbiru zabeležila je na turnirima 2008. i 2016, a propuštala je 2004, 2012. i 2021. Bilans je još gori po pitanju Svetskih prvenstava, jer tamo Rumunije nije bilo još od Francuske 1998.  

Kako su godine prolazile tako je slabio igrački kadar, a interesi menadžera kako to često biva na Balkanu postali prioritetni prilikom sastavljanja ekipa. Ni stari trenerski vuk Kristof Daum, ni uzdanice iz igračkih dana poput Kozmina Kontre i Mirela Radojia nisu odveli Rumuniju na velika takmičenja, a onda je užareno mesto selektora preuzeo Eduard Jordanesku, Angelov sin. Za prethodnih 30 godina čini se da je isključivo Angel Jordanesku mogao da balansira u komplikovanim odnosima u Fudbalskom savezu i sačuva igrače van tog mulja. Sa njim na klupi Rumunija je igrala četvrtfinale Svetskog prvenstva 1994, četvrtfinale Evropskog prvenstva 2000. i učestvovala 2016. poslednji put na velikom takmičenjimu. Kao da je sin sve što treba naučio od oca i povratio ponos državnom timu. Pokazao je pritom da je u reprezentativnom fudbalu mnogo lakše posložiti tim bez prevelikih resursa i osloniti se na srčani mišić kao najznačajniji faktor.  

Selektor Rumunije Eduard Jordanesku (©Reuters)Selektor Rumunije Eduard Jordanesku (©Reuters)

Nisu imali Rumuni za rivala u kvalifikacijama nijedan tim iz samog evropskog vrha, ali su morali da izađu na megdan Švajcarskoj i Izraelu. Imali su sticajem okolnosti sreću da su primera radi zbog ratnih dejstava gostovali direktnom konkurentu za odlazak na EURO u susednoj Mađarskoj, ali su u dva duela sa Švajcarcima osvojili četiri boda i tako pokazali određene karaktersitike ozbiljnjijih timova. Remi u Lucernu (2:2) i pobeda u Bukureštu (1:0) dva su rezultata kakva Rumunija nije imala sa nekolicinom pređašnjih selektora protiv rivala tog kvaliteta, a da je kvalifikacioni ciklus Eduarda Jordaneskua potpuno uspešan pokazao je i učinak od šest pobeda i četiri remija iz 10 utakmica, 22 osvojena boda i proboj do prvog mesta u grupi.                

Koliko god da su rezultatski bili uspešni u 2023. godini ne može se reći da je to plod nekakvog umiranja u lepoti. Rumuni nisu igrali atraktivno, branili su svoj gol iz petnih žila i završili sa samo pet kapitulacija na pomenutih deset utakmica. Napad je radio ono što je najvažnije, imao visok procenat realizacije i to je bilo dovoljno za uspehe protiv Švajcarske, Izraela, Belorusije, Takozvanog Kosova i Andore.

Za veliki deo rumunskog uspeha u kvalifikacijama zaslužna je odbrambena petorka na čelu sa golmanom Horacijuom Moldovanom. Zahvaljujući odličnim partijama u Rapidu iz Bukurešta zaslužio je zimski transfer u Atletiko Madrid, ali pored Jana Oblaka nije Moldovan stigao ni da debituje za Jorgandžije. Reprezenentativne akcije bile su jedina prilika za 26-godišnjaka da brani u prethodnih šest meseci, ali se uprkos nepostojanju minutaže u klubu ne postavlja pitanje da li će biti prvi golman Rumunije na Evropskom prvenstvu.

Neće imati Jordanesku velikih dilema ni po pitanju četvorke od čije će požrtvovanosti i žestokih nasrtaja strepeti noge protivničkih ofanzivaca. Radu Dragušin je prethodne jeseni izrastao u štopera visoke klase, iznenada postao prva zvezda tima i najskuplji igrač rumunskog fudbala , a Totenhem je bio najuporniji od svih udvarača i platio Đenovi 30.000.000 evra. Dragušin ima tek 22 godine i prema svemu prikazanom čini se istinskim naslednikom Kristijana Kivua. Partner stamenog igrača Spursa biće Andrej Burka. Član saudijskog Al Ohduda želeo je da sa 25 godina završi karijeru jer se mučio po nižim rangovima, a onda je prelazak u Botošane promenio sve. Vremenom je stigao do Kluža i uz saradnju sa Danom Petreskuom na stadionu Doktor Konstantin Radulesku stekao status reprezentativca.

Od bekova Rumunije Andreja Racijua i Nikušora Bankua ne treba tražiti prefinjene poteze i slične kvalitete, na njima je da "poginu" u defanzivi, a na protivničkoj polovini šta se uradi, uradi se i to pod uslovom da odbrana ne trpi. Posebne pohavle na račun Racijuove igre imali su novinari španske Marke koji su posle utakmice sa Realom napisali; "Bio je izvanredan u branjenju Vinisijusa. Brazilac je pokušao sve da ga pretrči, ali nije uspeo". Vredi istaći i da je u pretprošloj sezoni igrač Rajo Valjekana proglašen najbržim fudbalerom Segunde. Sada na EURO dolazi s iskustvom takmičarske godine u Primeri.

RUMUNIJA OSVAJA 4+ BODOVA U GRUPI - KVOTA 2,55

RUMUNIJA ĆE IGRATI U ČETVRTFINALU - KVOTA 5,50

Nešto veće dileme oko sastavljanja tima 46-godišnji Jordanesku bi mogao da ima u navali. Talentovani napadači poput Janisa Hadžija i Georgija Puškaša pokušaće da na velikoj sceni konačnu dokažu zašto su pre nekoliko godina smatrani velikim nadama rumunskog fudbala. Hadži i Puškaš nominalno imaju najveći igrački pedigre, ali im usled dobrih igara Denisa Mana i Valentina Mihaile mesta u startnoj postavi nisu garantovana. Primera radi Janis Hadži nije dao nijedan gol u Primeri na 22 nastupa, dok je Man 11 puta tresao mreže u Seriji B i tako pomogao Parmi da se vrati u najviši rang italijanskog fudbala. Valentin Mihaila je Manov saigrač iz Parme i ume da bude izuzetno opasan po levom krilu.

Jedan od najvažnijih igrača u sistemu igre Eduarda Jordaneskua je Razvan Marin. Vezista Kaljarija proveo je prethodne dve sezone na pozajmici u Empoliju, a poslednjih dana dovođen je u vezu s prelaskom u Crvenu zvezdu. Do transfera Dragušina u Totenhem prethodne zime, Marin je bio najskuplji igrač rumunskom fudbala, pošto je Ajaks 2019. godine platio 12.000.000 evra Standardu iz Liježa. Marin predstavlja spoj između defanzivnog i ofanzivnog dela tima, siguran je na lopti i uz Nikolaea Stančijua verovatno najpouzdaniji s njom u nogama. Razvan je postao reprezentativac još sa 20 godina kod Kristofa Dauma, a interesantno je da ima fudbalsku žicu na oca Petrea, inače učesnika Lige šampiona sa Steauom pre dvadesetak godina.                                                                                                                                                                                                                                                      

Nikolae Stančiju najkreativniji je igrač tima i osovina kompletne navalne linije. Već godinama važi za glavnog organizatora igre, a to se i dalje nije promenilo. Bivši igrač Anderlehta, Sparte i Slavije iz Praga sada je u saudijskom Damaku, ali je i dalje igrač koji s loptom ume da izvede najviše. Glavni Stančijuov zadatak biće da što češće doturi lopte u završnih 16 metara za Hadžija, Mana, Puškaša ili Draguša.

Upravo bi Denis Draguš mogao da bude najprijatnije iznenađenje u rumunskom timu. Centarfor Gazijantepa dao je ove sezone 14 pogodaka u Superligi Turske, a 25-godišnjaka mediji u domovini smatraju možda i glavnom napadačkom opcijom za EURO, uzimajući u obzir neefikasne sezone igrača zvučnijih imena, Janisa Hadžija i Georgija Puškaša.

Rivali Rumunije u grupnoj fazi biće Belgija, Ukrajina i Slovačka. Uzimajući u obzir spisak učesnika turnira u Nemačkoj, čini se da je Rumunija izuzetno dobro prošla na žrebu, ali i stoji takođe činjenica da je čak i u ovakvoj grupi najslabija po pitanju kvaliteta igračkog kadra. Kako četiri boda praktično garantuju prolaz, a da šanse postoje i sa tri, jasno je da će se Rumuni prevashodno nadati da iz mečeva sa Ukrajinom i Slovačkom osvoje bar četiri boda i tako dođu do 16 najboljih u Evropi prvi put od 2008, a prvi put do nokaut-faze od 2000. godine.

EURO 2024

Grupa E

1. KOLO

Ponedeljak, 17. jun

15.00: (3,60) Rumunija (3,35) Ukrajina (2,10)

18.00 (1,50) Belgija (4,20) Slovačka (6,75)

2. KOLO

Petak, 21. jun

15.00: (3,80) Slovačka (3,35) Ukrajina (2,05)

Subota, 22. jun

21.00: (1,50) Belgija (4,20) Rumunija (6,75)

3. KOLO

Sreda, 26. jun

18.00: (4,40) Ukrajina (3,50) Belgija (1,85)

18.00: (2,70) Slovačka ((3,05) Rumunija (2,80)




tagovi

EURO 2024reprezentacija Rumunije

Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara