.jpg)
Fajnal for Evrolige: Virtuelna realnost otkriva surovu sadašnjost
Vreme čitanja: 3min | pet. 28.05.21. | 15:44
Organizatori završnog turnira prinuđeni da preko modernih tehnologija potraže dodatne izvore prihoda
Želja Evrolige bila je da danas u Kelnu na oba meča polufinala, te duelu za treće mesto i finalu (nedelja), bude po 14.210 gledalaca. Međutim, pandemija korona virusa uticala je na to da tribine tokom Fajnal fora budu prazne, što će značajno umanjiti prihode Evrolige tokom tri najvažnija dana u sezoni.
Iluzorno je pomisliti da će se u Kelnu od danas do nedelje sliti približno 56.000.000 evra koliko je generisano tokom Fajnal fora u Vitoriji 2019. godine, što je bilo 12 odsto više nego godinu dana ranije u Beogradu, odnosno čak 64 odsto više nego u Istanbulu 2017. godine.
Izabrane vesti
Ipak, Evroliga je pronašla drugačiji vid zarada, jer je navijačima omogućila da utakmice prate, osim putem TV ekrana, stabilnih ili mobilnih uređaja, prvi put i preko "virtualne realnosti". Naime, osmislila je da u saradnji sa platformom za prodaju karata "Stabhab" obezbedi virtuelne propusnice po ceni od 15 evra, zahvaljujući kojima će gledaoci moći da izaberu ugao praćenja mečeva.
18.00: (3.05) CSKA (15.00) Anadolu Efes (1.45)
Dakle, na sve probleme zbog odsustva gledalaca Evroliga gleda i iz pozitivnog ugla. Smatra da na aktuelnom Fajnal foru može da postavi deo matrice za budućnost, putem koje bi mogli da se iniciraju dodatni stalni prihodi takmičenju i klubovima, jer bi navijači iz bilo koje zemlje kupovinom "VR karte" za daleko manje novca nego što koštaju "prave" ulaznice imali priliku da "uđu" u halu bez napuštanja svoje kuće i uživaju u meču kao da sede u tik uz teren...
Inače, audiovizuelni ugovori su glavni izvor prihoda Evrolige. Pre pandemije su jpoj donosili čak 62,3 odsto novca, dok je 26,3 odsto stizalo od sponzora.
"U ovim teškim vremenima broj sponzora nastavlja da raste, a tako i njihova posvećenost i poverenje u naš projekat. Postigli smo glavni cilj - da održimo integritet takmičenja", zahvalio se nedavno predsednik Evrolige Đordi Bertomeu sponzorima koji su imali ključnu ulogu u omogućavanju ekonomske raspodele među klubovima koja je pre početka sezone iznosila 37.000.000 evra.
21.00: (1.35) Barselona (16.00) Olimpija Milano (3.50)
Kakva je situacija sa klubovima? Koliko su oni potrošili ove sezone?
Barselona je ponovo klub sa najvećim budžetom u Evroligi koji je procenjen na 34.100.000 evra kada su u pitanju plate trenerskog i igračkog kadra. Olimpija Milano koja je povećavala budžet poslednjih pet godina zahvaljujući Đorđu Armaniju, prema L'Ekipu, prošle godine je imala budžet 31.000.000 evra, dok je Anadolu Efes sa prošlogodišnjiih 24.000.000 evra spustio izdavanja za igrače na ovosezonskih 17.000.000. Na kraju, Andrej Vatutin, predsednik CSKA, tradicionalno jednog od timova sa najvećim budžetom, rekao je da su Moskovljani revidirali primanja igrača za 25 odsto, pa ako je to tačno, budžet moskovskog tima je oko 30.000 evra.
A koliko će zaraditi od Evrolige? To je zasad "viša" matematika, odnosno to najviše zavisi od snage tržišta iz koga dolaze, jer se 79 odsto novca od zarade u Evroligi sliva na taj način, a 29 na osnovu sportskih rezultata.
U oba slučaja, najviše će zaraditi Barselona koja bi kao najbolji tim u ligaškom delu trebalo da inkasira oko 1.500.000 evra, zatim CSKA 900.000, Anadolu Efes 750.000 i na kraju Olimpija 650.000 evra...
Malo ili mnogo, to je realnost...