AP Photo/Matias Delacroix/Guliver
AP Photo/Matias Delacroix/Guliver

Vladarska moć, stručnjaci i prave ideje - priča o Maroku i kralju Muhamedu VI

Vreme čitanja: 6min | pon. 20.10.25. | 14:02

Mladi Lavovi sa Atlasa postali šampioni sveta u Čileu i podgrejali lude marokanske snove

Maroko gori od radosti! Maroko je šampion sveta u fudbalu u konkurenciji igrača do 20 godina! Lavovi sa Atlasa noćas su postali drugi afrički tim koji se na Mundijalitu okitio svetskom krunom, čime je na tronu nasledio Urugvaj.

Marokanci su u velikom finalu u čileanskom Santijagu savladali favorizovanu Argentinu sa 2:0, čime su potvrdili neverovatnu fudbalsku ekspanziju u poslednjih nekoliko godina. Na pitanje novinara da li ovo znači da bi Maroko 2030, kada će biti jedan od domaćina Svetskog prvenstva, mogao da napadne svetsku titulu i u seniorskoj konkurenciji, selektor Mohamed Uahbi rekao je:

Izabrane vesti

"A zašto bismo čekali 2030?! Maroko će to pokušati da uradi već iduće godine".

Naravno da se radi o 'vrućoj glavi' i nadirućoj dozi adrenalina u vreme slavlja, međutim činjenica je da Maroko ima zaista sjajnu bazu igrača u ovom času. Uostalom, u Kataru je dogurao do polufinala, pa je negde prirodno i normalno nadati se da je moguće napraviti korak ili dva unapred. Pogotovo kada u sastavu imate asove poput Ašrafa Hakimija, Jusefa En Nesirija, Amina Adlija, Sofijana Amrabata, Jasina Bunua, Najefa Agerda, Braima Dijaza, Nusaira Mazrauija, pa onda nadolazeće Bilala El Kanusa, Elijesa Ben Segira, Ismaela Saibarija, Adama Aznua...

Za ove momke što su se proslavili u Čileu verovatno ćemo tek čuti. Ono što je izvesno, Otman Mama (20), desno krilo iz Votforda, kao ponajbolji igrač turnira, verovatno će ubrzo dobiti priliku u A selekciji.

Elem, mada je protekli šampionat bio prilično krnj, pošto su veliki klubovi odbili da puste najbolje mlade igrače (nije se igralo u FIFA terminu), to ne umanjuje veličinu marokanskog podviga, koji je na putu do trofeja tukao maltene sve najeminentnije selekcije sveta - Španiju i Brazil još u grupi, potom u polufinalu Francusku i na kraju Argentinu, ekipu šest puta vredniju po Transfermarktu.

Poseban kuriozitet: Albiselesti u ovoj konkurenciji, kada su došli do finala - a činili su to pet puta - nisu poraženi neverovatne 42 godine?!

Na strani Argentine bio je posed (75:25), imala je južnoamerička selekcija i više pokušaja ukupno (20:8), međutim bolje prilike stvorio je Maroko. Naposletku, ta dva gola nisu došla slučajno. Junak finala je Jasin Zabiri (20). Prvotimac Famalikaa bio je dvostruki strelac, u 12. i 29. minutu.

Drugi pogodak namestio mu je pomenuti Otman Mama.

Maroko, dakle, proživljava najplodnije godine u istoriji tamošnjeg fudbala. I očito je da svi ti uspesi ne potpadaju pod slučajnost. Ne treba zaboraviti da su pored polufinala Svetskog prvenstva 2022. i ove omladinske titule, Marokanci u Parizu, na Olimpijskim igrama, osvojili bronzanu medalja. Kad se sve to uzme u obzir, pa ako još u januaru naprave dobar rezultat na Kupu afričkih nacija - a domaćini su - moći ćemo da govorimo o ozbiljnom kontinuitetu.

Pride, eventualni trijumf na kontinentalnom šampionatu predstavljao bi zapravo savršenu uvertiru pred put u SAD, Meksiko i Kanadu...

Treba pomenuti i to da je četa Valida Regragija nedavno oborila rekord Španije po broju uzastopnih pobeda, nakon što je savladala Kongo u Rabatu. U kvalifikacijama za Mundijal bila je besprekorna - 8/8, uz gol razliku 22:2. U pitanju je prvi afrički sastav koji je obezbedio plasman na SP.

Rezime svega: biće da se dobro radi u Maroku poslednjih godina.

A kako je sve počelo...

Nakon što su početkom ovog milenijuma propustili četiri Mundijala u nizu (2002, 2006, 2010, 2014) i dva puta ispali u grupnoj fazi Kupa afričkih nacija - 2006. i 2008. (dve godine kasnije čak su ostali bez plasmana na završni turnir kontinentalne smotre), kralj Muhamed VI rešio je da kao veliki ljubitelj fudbala uzme stvari u svoje ruke. Oko sebe je okupio najumnije sportske radnike iz čitave zemlje, uposlio ih kao savetnike, zajedno su izradili strategiju razvoja marokanskog fudbala, da bi cela priča kulminirala kraljevom odlukom da finansira izgradnju ultra modernog fudbalskog centra.

Pre toga angažovani su ljudi da obiđu čitavu zemlju, kako bi pronašli adekvatnu destinaciju. Odluka je pala da to bude Sale, grad u neposrednoj blizini prestonice Rabata, posle čega se krenulo u realizaciju velikih ideja. Fudbalska akademija, očekivano, ponela je ime Muhamed VI i koštala je državu oko 15.000.000 evra. Otvorio ju je kralj lično, 2009. godine.

"Svrha ovog objekta jeste da preoblikuje nacionalni sport broj jedan u našoj zemlji", uzjavio je on tom prilikom. "Želimo da pomognemo razvoju fudbala u Maroku i mladim fudbalerima da se lakše prilagode igranju u profesionalnim ligama".

Akademija Mohamed VI u SaleuAkademija Mohamed VI u Saleu

Ceo projekat bio je inspirisan nedostatkom adekvatnih sportskih objekata u državi i osekom kvalitetnih igrača, a na izradi specijalnih programa radili su čitavi timovi stručnjaka iz zemlje i inostranstva, sve uz finansijsku podršku kralja i nadzor njegovog ličnog sekretara Munira Madžidija.

U rekordnom roku akademija je uspostavila jedinstven sistem testiranja kandidata (najtalentovanije dece), da bi Muhamed VI zadovoljan prvim rezultatima izdvojio dodatna sredstva za pokretanje manjih centara za obuku i razvoj širom zemlje. Oni su ubrzo otpočeli s radom u Agadiru, Tangeru, Saidiji... Razume se, po istom sistemu i s istim programima. Sublimirano, u tri tačke, osnovni ciljevi su:

- Pronalaženje talenata širom zemlje
- Sprovođenje nastavnog plana i programa za sportske studije

- Psihološka priprema juniorskih igrača za prelazak na profesionalni fudbal

U najkraćem: prima se oko 50 kandidata uzrasta između 13 i 18 godina, svi su kraljevi stipendisti, uz posebnu napomenu da edukacija ne podrazumeva samo sportski aspekt, već obrazovanje u najširem smislu.

Ako govorimo o samoj infrastrukturi i sadržaju, akademija se prostire na dva i po kvadratna kilometra. Sastoji se od dva glavna segmenta - otvorenog prostora (igrališta i prostor za druge aktivnosti) i sela; uređena je po modernim principima, ali s primesama marokanskog kulturnog nasleđa. Centralni trg okružuje pet zgrada od kojih svaka ima svoju funkciju - smeštaj, obrazovanje, medicinske ustanove, prostorije za opuštanje.

"Poslednja dostignuća marokanskog fudbala koja svedoče o njegovom neviđenom preporodu u svim uzrasnim kategorijama, došla su zahvaljujući dalekovidoj strategiji kralja Muhameda VI", pisali su tamošnji mediji. "On je taj što je pozvao na razvoj efikasnog sistema za organizovanje sektora zasnovanog na restruktuiranju nacionalnog sportskog pejzaža i unapređenju sportskih organizacija, sa ciljem njihove profesionalizacije, kao i demokratizacije tela odgovornih za njihovo upravljanje".

U Maroku nisu očekivali ovakve rezultate u prvih 15 godina od reseta. Za sada, akademija je iznedrila petoricu A reprezentativaca i to su: Abel Abkar (Hetafe), Najef Agerd (Olimpik Marselj), Jusef En Nesiri (Fenerbahče), Hamza Mendil (Aris) i Azedin Unai (Đirona).

I to je samo početak, izgleda.

Zanimljivo da Kraljevski fudbalski savez još od 2014. vodi visoki državni službenik Fuzi Lekdža, ministar finansija Maroka. On je bio jedan od zagovornika smene Vahida Halihodžića nakon što je ekipu odveo na Mundijal u Katar.

"Selektor kao da se trudi da našu igru prilagođava protivnicima. Prečesto menja formaciju i stil igre. Mi to ne želimo. Imamo kvalitetne igrače i želimo da se drugi prilagođavaju nama. Želimo da gradimo svoj stil", kazao je pre nego što će uručiti otkaz bosanskohercegovačkom stručnjaku.

Mnogi su tada vrteli glavom, pisali o haosu u nacionalnom timu, a samo mesec dana kasnije Maroko je slavio najveći uspeh u svojoj istoriji - plasman u polufinale Svetskog prvenstva preko Portugalije i Španije.

Deluje da se na tome neće zaustaviti...


tagovi

MundijalitoSP U20

Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara