
Život posle korone u „Zemunelu“: Sistem 9+1, nonsens je nošenje maski, sme li igrač da napadne igrača?
Vreme čitanja: 8min | sre. 29.04.20. | 12:38
Detalji povratka crno-belih treninzima iz ugla članova stručnog štaba
Niko ne može da nacrta kako će izgledati fudbal kad stanemo na rep krizi, svi su saglasni da neće biti kao pre. Stav svetskih poznavalaca da će najvažnija sporedna stvar na svetu mimo volje promeniti oblik zastupaju i članovi stručnog štaba Partizana. Prema njihovoj oceni promene će biti uočljive počev od ponedeljka, za kad je projektovan povratak crno-belih treninzima u Sportskom centru „Zemunelo“.
Sve će biti drugačije nego pre izbijana pandemije: počev od poštovanja higijenskih protokola pri ulasku u bazu, preko boravka u svlačionicama, organizacije sastanaka, režima rada, čak i same igre. Sve zbog zloglasnog virusa COVID-19 i posledica po društvo, samim tim i sport.
Izabrane vesti
Crno-beli su planirali da se već ove sedmice vrate ekipnim treninzima, međutim, kako će na snazi opet biti višednevna zabrana kretanja od prvobitne ideje se odustalo, te će prvi radni dan u novonastalim okolnositma biti ponedeljak. Uz mere opreza i preporuke UEFA.
„Treniralo bi se po grupama od po deset ljudi. Tačnije devet fudbalera plus jedan trener istovremeno na igralištu“, objašnjava Nenad Cvetković, trener u stručnom štabu kluba iz Humske 1 tokom video razgovora organizovanog posredstvom sve popularnije aplikacije ZOOM.
To značli da bi se radilo po smenama. U Italiji, primera radi, svaki klub planira tri sesije od po dva sata, kako bi se izbegli kontakti, samim tim rizik pojave virusa korona sveo na minimum. Po sličnom principu rad će organizovati i crno-beli. Bar u početku, dok se ne steknu uslovi da svi u istom času budu na terenu.
„Pretpostavljam da će se treninzi odvijati po manjim grupama, ali pošto nas ima dovoljno u stručnom štabu, ne bi trebalo da bude problema što se tiče organizacije. Nadam se da ćemo uskoro trenirati u većim grupama, kasnije i ceo tim istovremeno“, podvlači kondicioni trener Aleksandar Tomić.
MOGUĆE JE DA IGRAČI SAMI PERU DRESOVE
Partizan u „Zemunelu“ ima na raspolaganju sedam terena. U redovnim okolnostima dva su namenjena treninzima prvog tima, na trećem trenira Teleoptik, na četvrtom igra zvanične utakmice u Srpskoj ligi „Beograd“, još dva predviđena su za rad mlađih kategorija, dok je sedmi, sa veštačkom travom, u upotrebi tek kad vremenske prilike sprečavaju korišćenje ostalih.
„Tokom pauze, nekoliko puta sam obišao sportski centar, uverio se da su terenu i izvanrednom stanju, jedva čekaju da se lopta zakotrlja. I svi mi radujemo povratku treninzima, uz odobrenje nadležnih, razume se“, nestrpljiv je trener golmana Nemanja Jovšić.
Teoretski, sa tolikim brojem terena na raspolaganju, postoji mogućnost da svi crno-beli (24 igrača i petnaestak članova stručnog štaba) budu istovremeno u „Zemunelu“, ali je, budu li rascepkani, gotovo neizvodljivo koordinisati treninge, pratiti kako funkcionišu linije ekipe, graditi timski duh...
„Ne vidim svrhu u radu po linijama. On jeste dobar i mi ga radimo, ali kao preventivu od virusa korona. Malo mi je to čudno. Bitnija je svlačionica, tu se igrači skidaju. Ovo je napolju, nešto drugo. Generalno, velika nepoznanica za sve nas“, sleže ramenima Milan Đuričić Đumi, uz podizanje obrva na opasku da bi, u početku, čak mogli da budu smanjeni kontakti među igračima. „Kontakta mora biti i biće ih. Fudbal je takav sport. Šta sad, ne sme da bude duel igre? Ne sme igrač da napadne igrača? Ili će se zabraniti igranje fudbala ili se neće igrati uopšte. Ako puštaju treniranje, znači da je smanjena mogućnost da se neko razboli. Ta mogućnost je uvek prisutna, ali pretpostavka je da ovu zemlju vode odgovorni ljudi i da razmišljaju o tome“.
A da li su u Partizanu razmišljali da igraju fudbal pod maskama? Takav stav zastupaju pojedini nemački stručnjaci, ističu da je preporuka bundesligaškim igračima da koriste zaštitu za lice tokom treninga i utakmica. U Nikaragvi su takve scene sedmicama bile redovne.
„Što se tiče disanja, maska ne pravi preterani problem, jer je porozna, ali je nonsens nositi je tokom treninga ili utakmica. Nisu upotrebljive, posle 10-15 minuta toliko ovlaže da su zrele za bacanje. Potpuno mokre. Ima drugih načina...“, uverava stručnjak za fizičku pripremu, Aleksandar Tomić.
Dodaje da drugi predlog iz Nemačke ima utemeljenje, a tiče se najave da će igrači nositi opremu kući i sami je prati. Kao i dresove posle utakmica.
„Uopšte nije nemoguće. Ima razloga za to“.
Pošto fudbal nije samo 90 minuta na stadionu, već i priprema meča, analiza igre svog tima i protivnika, izazov će biti organizovati video analize, prezentaciju taktičkih detalja, pa i sam boravak u salama za sastanke ili svlačionici.
„Tu se pojavljuje i problem: kako ćemo svi zajedno da budemo u istoj prostoriji? Ili kako svi odjednom u istu svlačionicu? Potrebno je napraviti radikalne promene, da nema ulaženja svih igrača istovremeno, da mesta za sedenje budu razmaknuta“, predlaže Đuričić.
Nadovezao se Tomić, objašnjenjem da će u početku čitav „Zemunelo“ biti podređen potrebama prvog tima.
„Srećom, imamo više svlačionica i u početku to neće biti problem, omladinci i ostale mlađe kategorije neće se skorije vraćati u „Zemunelo“.
KAKO SPREMITI EKIPU DVAPUT ZA KRATAK PERIOD?
Prioritetni izazov za struku biće da za kratko vreme sprovede u delo dva pripremna ciklusa: jedan za završetak sezone u Srbiji, drugi za početak evropskih kvalifikacija. A vremena sve manje.
„Biće nezgodno. Sve zavisi od programa UFEA, kad bude postavila datume za odigravanje kvalifikacionih utakmica. U skladu s tim ćemo planirati naše poteze. Činjenica je da za ovaj prvi period biti nešto malo više vremena da se igrači pripreme za neku vrstu napora. Moraće bar tri nedelje da se odvoji za pripreme, jer je sportska forma odavno iščezla, ali biće kako odredi FSS. Proces priprema biće kraći nego zimus, baziraće se na snazi, prevenciji eventualnih povreda i podizanju funkcionalnih kapaciteta igrača da koliko-toliko spremni budu za napore koji ih očekiuju. Ako nam se neko povredi, biće to veliki problem za evropska takmičenja“, zabrinuto će Tomić.

Okvirni plan Fudbalskog saveza Srbije je da se sezona nastavi 23. maja. Značilo bi to samo 19 dana priprema, posle 50 dana pauze. Rizik je ogroman.
Nameće se pitanje forme, pa i potrebe da se, možda, ode van Beograda. Pominjao se Zlatibor, ali izgleda da se od toga odustalo.
„Ne verujem da ćemo ići bilo gde. Što se tiče kontrolnih utakmica, nismo napravili plan dok od države ne dobijemo šta može da se radi, a šta ne. Slušam da su dozvoljeni treninzi sportovima na otvorenom, ali osim te informacije nemam nijednu drugu. Da li će igrači trenirati po grupama, da li devet igrača i trener, to još ništa nije zvanično“, pojasnio je Đuričić.
Među Partizanovih fudbalerima optimizmom najviše odiše kapiten Vladimir Stojković. Nedavno je izjavio kako će mu samo sedam dana biti dovoljno da „uhvati“ takmičarski ritam.
„Niko ne može na svetu da se spremi za tako kratak period, pa ni on. Ako me uveri u suprotno tim bolje i za njega i za nas. Daleko duže vreme od jedne sedmice potrebno je da se uđe u formu, ali je olakšavajuća okolnost da su svi golmani veliki profesionalci, posvećeni svom telu, u određenoj dozi treninga“, hvali Nemanja Jovšić, osim Stojkovića, Nemanju Stevanovića i Aleksandra Popovića.
Jednoipomesečni boravak u karantinu može da ostavi traga na psihu sportista. Razni evropski instituti procenjuju kako će se posledice virusa korona odraziti na nastavak života, pa i fudbala. Nikome nije lako.
„Ovo je situacija s kojom se niko nije ranije susreo. Kumuniciramo, razmenjujemo informacije, ali slika perioda koji dolazi ne može lako da se predvidi. Stvara stanje anksizonosit i nepoverenja. I ovo će proći, ali način na koji čak i velike lige misle da nastave sezonu sugeriše da im nije svejedno“, smatra Nenad Cvetković.
PLEJ-OF U SUPERLIGI – ZA I PROTIV
Možda korona virus, koliko god nesuvislo delovalo, donese i neku korist Partizanu. Struci, pre svega. Ako je tačno da neće biti velikih transfera, da će stranci stegnuti kaiš i preskočiti naredni prelazni rok za kupovinu u Srbiji, onda bi crno-belima ostao na okupu manje-više isti kadar za naredne kvalifikacije. A treneri najviše vole kad imaju uigran tim. Pritom, pojedincima je nametnuta pauza značila.
„Posle derbija imali smo teže povrede Sadika i Sume, bez realne prognoze njihovog oporavka, ali sad su obojica spremni. Nama je Evropa mnogo bitna, praktično od nje živimo. Recimo, i Lazar Marković nam se vraća, pošto je praktično u jednom periodu samo individualno trenirao i u formu bi trebalo da uđe baš do kvalifikacija. Verovatno nam je sa te strane pauza značila“, dodao je Cvetković.
Pitanje bez odgovora u fudbalskoj Srbije jeste kako će se završiti aktuelna sezona. Jedni se zalažu da se odigraju samo preostala četiri kola osnovnog dela prvenstva, drugi bi i plej-of. FSS se još nije izjasnio.
„Opcija je da se igraju četiri kola plus završnica kupa. Bilo bi vremena da se spremi ekipa za taj scenario, ali je veliki rizik od povrede igrača. Ne mogu da zamislim kako će se sve odvijati dok ne uđemo u prvu sedmicu treninga“, kaže Nenad Cvetković.
S druge strane, njegov kolega Milan Đuričić bi više sporta:
„Voleo bih da se igra sve do kraja. Ipak je napravljena pauza od 45 dana. Ako je već tako, moglo bi da se igra u ritmu sreda-subota. Tačno je da postoji mogućnost povreda, ali ne vidim nijednog igrača da nije nešto rado, uglavnom na snazi i trčanju. Ako bismo trenirali samo dve sedmice pre nastavka sezone verovatno bih ih brzo stigao umor, jer nisu osetili loptu, ali nisu ni nespremni. Moja ideja je da se igraju po dve utakmice sedmično i da se prvenstvo završi normalno, sredinom juna. Jeste malo napornije nego inače, ali bismo u takvim okolnostima koristili više igrača u rotaciji“.
ŠTA KAŽU U ŠAHTJORU I ROMI?
Zimus priključeni član stručnog štaba Partizana, Igor Duljaj je opisao kakva je situacija u dva inostrana kluba: „njegovom“ Šahtjorju, u kome se proslavio i Romi, na čijoj je klupi Paulo Fonseka, s kojim je sarađivao u Ukrajini.
Najpre o Rudarima.
„Sa Darijom Srnom se čujem svakodnevno. Prošle sedmice je Šahtjoru dozvoljeno da trenira sa po dva igrača sat vremena, proizvoljno, ko želi da dođe. Čujem da će pisati Ministarstvu sporta, da treniraju u malo većim grupama, bar sa po šest igrača u početku. Nisu za sve ovo vreme imali pristup sportskom centru, nema tuširanja, nema korišćenja objekta“, pojašanjava Duljaj.
S druge strane, situacija u Italiji je sedmicama bila alarmantna. I dalje je kritična, ali su vlasti najavile popuštanje mera, tako što su do ponedeljka dozvoljeni individualni, a od 18. maja ekipni treninzi.
„Na vezi sam i sa ljudima iz Rome, podelili su individualne programe fubalerima, svi su u iziolaciji, čekaju znak države. U nezgodnom su položaju“, dodao je Igor Duljaj.
Foto: MN Press